Povodom Svjetskog dana voda danas su u Zvorniku aktivisti za zaštitu i uređenja vodotoka rijeke Drine ukazali na neophodnost zaštite vodotoka zvorničke ljepotice.
Koliko je uništena i koliko je zaštićena rijeka Drina najbolje govore podaci iz Izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora koji je objavljen u decembru mjesecu prošle godine rekao je koordinator u Centru civilnih inicijativa Ljubinko Đurić. On je pojasnio da se izvještaj odnosi na dislokaciju iz vodotoka rijeke Drine i segmentom zaštite vodotoka i zaštite od poplava. U tom izvještaju je iznjeto niz zamjerki kada je u pitanju uređenje korita rijeke Drine u smislu da se vrši nekontrolisano nelegalna eksploatacija šljunka koja se posebno odnosi na donji dio toka od Bratunca, Zvornika do Bijeljine , tačnije do ušća u rijeku Savu, čime se menja tok rijeke Drine.
Đurić je naglasio da se nelegalna esklpoatacija i devastiranje obale Drine na zvorničkom području vrši u Tršiću, Kozluku, Karakaju, Šepku i Čelopeku. Dokumentovali smo sve nelegalne radnje u vezi nelegalne eksloatacije šljunka iz Drine i urušavanje njenog priobalnog pojasa i podnijeli prijave nadležnim organima iz ove oblasti, rekao je Đurić.
Neformalna grupa građana “ Stop nelegalnim šljunkarama na Drini” već godinu dana ukazuju na neophodnost zaštite vodotoka ove i drugih rijeka iz kojih se vrši nelegalna eksploatacija šljunka i urušava priobalje, zbog čega nerijetko dolazi do poplava obradivih površina i naseljenih mjesta.
Predstavnik grupe građana „Stop nelegalnim šljunkarama na Drini“ iz Zvornika Dušan Aćimović rekao je da se ovom akcijom nastoji skrenuti pažnja građanima na posledice nelegalne i nekonrolisane eksploatacije šljunka.
Nažalost, u prethodnim godinama, tačnije 2010. i 2014. imali smo priliku da se lično uvjerimo do čega dovodi nekontrolisana eksploatacija šljunka i koje su razmjere poplava kada se ovim nezakonitim radnjama urušava obala i priobalno područje Drine, rekao je Aćimović.
On je naglasio da usled urušavanja priobalnog pojasa dolazi do nekontrolisanog izlivanja rijeka a samim tim i iznošenjem ogromnih količina smeća koje se raznosi po poljoprivrednom zemljištu, stvarajući time dodatni problem čišćenja poljoprivrednih parcela.
Aćimović smatra da je rješenje da se eksploatacija šljunka dovede u zakonske norme i okvire, kako je definisano zakonom iz ove oblasti. Zakonom je definisano da se konscesioni ugovori za legalnu eksploataciju šnjunka iz riječnih korita mogu dobiti samo na legalan način, da se ne kopaju poljoprivredne površine i formiraju novi vodostaji koji ugrožavaju obalni pojas, rekao je Aćimović.
On smatra da se koncesioni ugovori mogu dobiti smao za eksploataciju šljunka iz riječnih korita kojom se produbljuje korito rijeke i time dobija bolji i brži protok vode, a nikako da se eksploatacijom šljunka urušava obala rijeke pa se kod malo većeg vodostaja otvara put poplavama.
